Bajka o crnoj zemlji I dio

 Blogovi mi tokom 2021. godine djeluju kao prilično samotna mjesta, skoro kao kad pišeš samome sebi u wordu... No ipak, sviđaju mi se pojedine opcije - upravo sam provalio na koji način mogu na određenom mjestu postaviti fotografiju što je, mislim, veoma važno... O čemu prvo da pišem ? Piramidama ? One su definitivno spektakularne, nestvarne građevine koje po mnogo čemu ne pripadaju ovom svijetu i o njima mi je najlakše pisati. Jednostavno sjednem za komp, udahnem vazduh i dozvolim prstima da se razlete po tastaturi kao jato vrana kroz mamurno jutro... Odavno ih nije bilo. Mamurluka. Vrana imam dovoljno.

Ipak, pokušaću se suzdržati i iskontrolisati.  Prije desetak dana sam namlatio dugačak tekst o istim i ništa novo nisam saopštio... Evo, za početak bih želio napisati ponešto o počecima u starom Egiptu... Rani radovi. Star je, fakat jeste... Naš dragi drugar "Šejm On Ju" Havas bi rekao sljedeće o tome : 

-        Egipatska država je druga najstarija ljudska civilizacija. Jedino su matori Sumerci matoriji od matorih Egipćana… Obje civilizacije su nastale u deltama velikih rijeka, koje su se izlivale po neviđeno plodnom tlu, neviđeno pogodnom za zemljoradnju. Ako uzmemo da je Kemet drevno ime za Egipat, možemo ga prevesti na dva načina, kako kome odgovara - crna zemlja kao zemlja crnaca ili crna zemlja kao crnica... Ako ste crni rasista, eto šanse da poentirate - dokaz da su u starom Egiptu pretežno živjeli crnci (da, to je garant najvažniji podatak). Ako niste, reći ćete da je ova zemlja čuda dobila naziv po toj jedinstveno plodnoj zemlji, koja je u pojedinim trenucima istorije imala i veoma pogodnu klimu za zemljoradnju... I tako, nakon što se se naselili u dolini rijeke Nil i muvali se naokolo - (crni) ljudi su, jednostavno, u izvjesnom trenutku stvarnosti provalili da više ne moraju juriti za "mamutima", veprovima i slično, već mogu malo pitomije primjerke mesa na kostima uzgajati u blizini kuća. Takođe, ne bi bilo loše smanjiti unos holesterola, te obogatiti ishranu i određenim proizvodima na bazi biljaka tj. umjesto sporadičnog sakupljanja plodova – okopavati baštu. Naravno, ja sada malo banalizujem stvari… Riječ je o ogromnom civilizacijskom pomaku od pukog preživljavanja (prilagođavanja prirodi) do stanja u kojem vladaš situacijom (prilagođavaš prirodu sebi), pa na osnovu određenog plana proizvodiš određenu vrstu hrane. Sumerci su se desili u današnjem Iraku, nekad 4.000 - 3.500 godina prije rođenja malog Isusa, dok su se Egipćani počeli baviti zemljoradnjom u Egiptu nekih 300-500 godina kasnije, reče drug Havas. Drveni, kasnije bronzani plug i volovi… Veća koncentracija ljudi na jednom mjestu uz veću količinu hrane i nedovoljno sredstava za kontracepciju obavezno vodi ka – povećanju populacije. Jedini prirodni neprijatelj čovjeka jeste – čovjek. Pošto je Egipćana bilo mnogo i brzo su se reprodukovali, a imali su dovoljno čorbe za ručak, postali su vrlo ozbiljna sila koju nije bilo lako potamaniti… Inače, procjenjuje se da ih je u doba Starog kraljevstva, kada su navodno piramide u Gizi nastale, živjelo oko milion komada. 

    Naš poštovani pr dr Šejm On Ju bi nam sad lijepo napomenuo da razlikujemo pojavu ljudi od pojave ljudske civilizacije. Prvi ljudi u Egiptu su (bogom) stvoreni mnogo ranije ali prva egipatska država je nastala oko 3.500 p.n.e. i to je taj tzv. preddinastički period o kojem ne znamo skoro ništa, za razliku od pojedinih drugih perioda o kojima ne znamo skoro ništa. Nekoliko godina kasnije, formirana je prva egipatska dinastija, oko 3.150 godine prije malog Ise... Ako mislite da su prvi Egipćani bili primitivni i neuki, grdno se varate. Kao dokazni materijal za ovu tvrdnju može poslužiti artefakt na slici broj 1. 

    Zamislite ba ovo - kraljevi egiptolozi su pronašli ovu misterioznu stvarčicu zajedno sa gomilom drugih, običnih artefakata i na bazi kontekstualnog zaključivanja skontali da je riječ o obrednom (vjerskom, naravno) predmetu iz doba I dinastije... Mislim, šta reći, koju pokuru porati ?! Drot Mane Tot je siguran da je riječ o dijelu/komadu neke drevne mašine. Zapravo je bila polomljena, takva je pronađena u grobu faraona I dinastije, a dobri i pošteni arheolozi su se potrudili da je rekonstruišu i nije ih stid da je nazovu obrednom vazom iz doba I dinastije. Smiješno je i tužno u isti mah. Ima toga još - pazite sliku broj 2. i slibu br. 3. :

Da se podsjetimo - doba I dinastije jeste vrijeme prelaza sa mlađeg kamenog na bronzano doba. Kao što vidimo, Egipćani tog vremena su fakat živjeli u tom vremenu... Pa ljudi su tada, valjda, jedva znali kamenom otvoriti kokosov orah i(li) izdubiti tikvu da u nju sakupljaju kišnicu. Međutim, pojedini crnci su, valjda, proizvodili neke vrste modernih zlatnih muštikli :). Ne znam šta je lapis tačno (ovo plavo), pretpostavljam da je riječ o nekoj vrsti poludragog kamena... Drot Mane Tot smatra da je riječ o drevnom predmetu koji je, muvajući se bespućima života, usput pokupila članica faraonove porodice i bio joj je toliko simpatičan da su je sahranili sa njim... ili je slučajno napravljen, u naletu ludačke inspiracije. A moj pokojni djed Branko je svake prestupne godine pravio po jedan Ferrari u dvorištu. Faraon iz sela Nepravdići, opština Sokolac... Inspiracija je opaka pojava.  

     Pojava ljudi u Starom Egiptu se, po nepogrešivom Havasu, vezuje za prastaro doba 14.000 - 12.500 godina p.n.e... Pronađene su mastabe iz tog perioda (nekakve najprimitivnije grobnice koje podsjećaju na piramide, prvi pokušaji) sa ljudskim ostacima datiranim na taj period. Imam dvije simpa slike u vezi sa tim, pa da ih zalijepim (valjda trenirati ovu super opciju). Nalazište se zove Toshke i od njega su ostale samo slike i vazne, ostatak je potopljen po izgradnji velike brane u gornjem toku rijeke, kao i gomila drugih potencijalnih nalazišta, pretpostavljam. 

 

    Obratite pažnju na sliku broj 4... Ne mislim na leš. Pazite ovu blatnjavu grnčariju fenomenalne obrade. Da li fakat trebamo vjerovati da su Egipćani tog doba mogli golim rukama napraviti nešto onoliko precizno ? Inače, nije riječ o glinenom posuđu, u pitanju je nešto sasvim drugo (pokazaću u jednom od narednih unosa)... Materijal se zove diarit, vulkanskog je porijekla, a na skali čvrstine rangiran je kao 8/10, malo iznad granita. Da, jebeno je čvršći od granita... Grnčarski točak u Starom Egiptu je po zvaničnoj arheologiji uveden u upotrebu (izumljen, pronađen) za vrijeme novodinastičkog perioda, odnosno nekih 8 - 9 hiljada godina kasnije i na njemu se obrađuju glina i alabaster. Ali eto, tako to ide sa egiptolozima, kod njih se, ako je takva potreba, čak i diarit može glodati zubima... U pitanju su velike, najveće šaljivdžije na planeti Zemlji. Nasmijao bih se njihovim šalama, da pojedine hrabre naučnike nisu žešće skupo koštale.

Z     Jedno od najvažnijih pitanja u vezi sa preciznijim datiranjem piramida i otkrića istine o tome ko ih je fakat izgradio jeste : Da li je egipatska civilizacija fakat najstarija ili jedna od najstarijih na planeti ? Klasičari tvrde da jeste i baš na toj tvrdnji počiva jedan od najvažnijih logičkih, kontekstualnih „dokaza“ da su Velike Piramide izgradili drevni Egipćani. Ukratko, najjednostavnije, klasičari bi rekli : “A ko je drugi ako nisu Egipćani ? Niko drugi, prije i dugo vremena kasnije, nije bio u stanju napraviti nešto takvo“... Evo kako radi kontalica natprosječnog vlasnika diplome egiptologa - pr dr "Šejm On Ju" Havasa:

-       1.  najstarije svjetske civilizacije su pomenute bla bla, te su one nosioci istorijske baštine u dolinama Eufrata, Tigrisa, a naročito u delti rijeke Nil.

-       2.  ne postoje dokazi da je u dolini Nila postojala ijedna druga civilizacija osim staroegipatske (krupna laž, na pojedinim tačkama dostiže visinu od 147 metara, rekao bih).

-       3.  ne postoje dokazi da su Stari Egipćani raspolagali bilo kakvom tehnologijom osim onom koja odgovara ljudima bronzanog doba.

-       4.  pošto su Stari Egipćani sagradili Veliku Piramidu i ostale monumentalne građevine duž rijeke Nil, one su sagrađene uz korištenje štapa i kanapa (bronze i drveta). (monumentalna glupost)

Pošto sam se umorio, a ovaj tekst se ozbiljno odužio, ovdje ću ga presjeći. Uskoro nastavljam dalje, kada ću pokušati detaljnije osporiti pojedine tvrdnje zvaničnih arheologa, navedene u ovom tekstu.